Zvukovi grmljavine

Grmljavinske oluje, poznate i kao električne oluje ili grmljavine, su oluje koje karakterizira prisutnost munje i njezin akustični učinak na Zemljinu atmosferu, poznat kao munja. Relativno slabe oluje s grmljavinom ponekad se nazivaju grmljavinama. Grmljavine se javljaju u obliku oblaka poznatih kao kumulusni oblaci, obično praćeni jakim vjetrom i često uzrokuju jaku kišu, a ponekad i snijeg, susnježicu ili tuču, ali neke grmljavinske oluje daju malo ili nimalo kiše. Grmljavina se može nizati ili je pretvoriti u kišu, poznatu kao oluja. Jaka ili jaka grmljavina uključuje neke od najopasnijih vremenskih pojava, uključujući tuču, jak vjetar i tornada. Neke od najupornijih oluja, poznatih kao superćelije, kruže poput tornada. Dok se većina oluja s grmljavinom kreće s prosječnim protokom vjetra kroz troposferu koju zauzimaju, vertikalni smicanje vjetra ponekad uzrokuje da njihova putanja skrene pod pravim kutom od smjera smicanja vjetra.

Grmljavina je uzrokovana brzim uzlaznim kretanjem toplog, vlažnog zraka, ponekad duž fronte. Međutim, potreban je nekakav učinak oblaka, bilo da se radi o korito naprijed ili o kratkom valu, ili o nekom drugom sustavu da se zrak brzo ubrza prema gore. Kako se topli, vlažni zrak kreće prema gore, hladi se, kondenzira i stvara kumulativni oblak koji može doseći visinu veću od 20 kilometara (12 milja). Kada zrak koji se diže dostigne temperaturu rosišta, vodena para se kondenzira u vodu ili kapljice leda, smanjujući lokalno tlak u ćeliji s grmljavinom. Sve oborine padaju na velike udaljenosti kroz oblake do površine zemlje. Kad kapljice padaju, sudaraju se s drugim kapljicama i postaju veće. Kapljice koje padaju stvaraju spuštanje koje sa sobom povlači hladan zrak, a taj se hladan zrak širi po površini zemlje, ponekad uzrokujući jake vjetrove koji se obično povezuju s grmljavinom.